Rat u Siriji i tursko-ruski odnosi

29 Novembar 2015
Comments Komentari isključeni za Rat u Siriji i tursko-ruski odnosi
Category Columns
29 Novembra 2015, Comments Komentari isključeni za Rat u Siriji i tursko-ruski odnosi

Piše: Ibrahim Kalin

Nepotrebne podjele među članovima koalicije koja se bori protiv ISIL-a će samo pomoći teroristima i Assadovom režimu.

Rušenje ruskog borbenog aviona zbog kršenja turskog zračnog prostora je još jedna žrtva sirijskog sukoba. Incident je izazvao kratkotrajne turbulencije u tursko-ruskim odnosima, ali ih neće prekinuti. Odnos ima dovoljno dubine i političko-ekonomskog kapitala da prevaziđe te turbulencije.

Ruski mlazni avioni u prošlosti su više puta narušili zračni prostor Turske. Čini se da ruska vojska nije obraćala pažnju na turska upozorenja. Nedavno su na samitu lidera G20 u Antaliji predsjednici Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin ponovno razgovarali o tom problemu i dogovorili se o izbjegavanju incidenata duž tursko-sirijske granice. Turska pravila stupanja u sukob su jasna i ona su obznanjena svima u regiji.

Ovo nije neprijateljski čin prema Rusiji. Identitet borbenog aviona je ustanovljen nakon obaranja. Uprkos velikim razlikama u stavovima vezanim za sirijski sukob, Turska nije škodila bilo kojim ruskim interesima, niti ima namjeru da to radi. Ustvari, Turska se nije priključila sankcijama nametnutim Rusiji zbog ukrajinske krize. Obje zemlje su uspostavile snažne ekonomske odnose tokom protekle decenije i stvorile nove prilike za svoje građane.

Sasvim je normalno da vladaju jaka osjećanja neposredno nakon incidenta. Ali tursko-ruski odnosi imaju dovoljno širine i dubine da prevaziđu ove turbulencije.

Predsjednik Erdogan, koji je s vremenom uspostavio poseban odnos sa predsjednikom Putinom, uprkos kritika Zapada zbog takvih poteza, izrazio je žaljenje zbog incidenta. U razgovoru za France24, on je kazao “da smo znali da se radi o ruskom avionu, možda bismo postupili drugačije”.

Ali ovo ne mijenja činjenicu da Turska, članica NATO-a ima pravo da brani svoju teritoriju i svoj zračni prostor od bilo kakvih prekršaja i upada. Turski zračni prostor je također zračni prostor NATO-a.

Kao što je premijer Ahmet Davutoglu kazao: “Obaranje neidentificiranog aviona u turskom zračnom prostoru nije bio – niti jeste – čin usmjeren protiv neke konkretne zemlje.

Turska je poduzela akciju, zasnovanu na aktuelnim pravilima stupanja u sukob, kako bi zaštitila integritet svoje suverene teritorije. Iako će mjere za zaštitu naše teritorije i dalje biti raspoređene na terenu, Turska će surađivati sa Rusijom i našim saveznicima kako bi smirili tenzije”.

Borba protiv ISIL-a

Tvrdnja da Turska podržava grupu Islamska država Irak i Levant i da kupuju naftu od njih je dio prljave kampanje koja nema osnova. Oni koji su iznijeli takve tvrdnje još nisu predstavili nijedan konkretan dokaz. Umjesto toga, oni prepričavaju anegdote i priče koje se referiraju na neimenovane osobe i neimenovane lokacije.

Ali ono što znamo zasigurno je da su i Sjedinjene Američke Države i Evropska unija sankcionirali ključne osobe za kupovinu nafte od ISIL-a u ime Assadovog režima. Među njima su sirijski biznismen George Haswani, sirijski bankar Mudalal Khuri i Kirsan Ilyumzhinov, bogati ruski biznismen i predsjednik Svjetske šahovske federacije.

U vezi odlaska stranih terorista koji idu u Siriju, Turska je na tom polju učinila više nego ijedna druga zemlja. Deportirala je više od 2.500 osoba i zabranila je 25.000 ljudi da uđu u zemlju zbog sumnji na terorizam. Turska je uhapsila stotine osoba zbog sumnji u povezanost sa ISIL-om.

Zemlje iz kojih potiču te osobe su počele jačati sigurnost tek nakon napada u Parizu.

Razmjena obavještajnih podataka i koordinacija je ključ za uspješno smanjivanje protoka stranih boraca koji žele da se priključe redovima ISIL-a. Nijedna zemlja ne može sama da se nosi sa međunacionalnim i prekograničnim terorizmom.

Prebacivanje krivice treba ostaviti po strani. Umjesto toga, trebamo se koncentrirati na efikasnu borbu protiv ISIL-a i na uspostavljanje pravedne i razumne političke tranzicije u Siriji. Rusko-iranski plan da se spasi Assadov režim će samo ojačati ISIL i druge teroriste.

Bombardiranje umjerenih sirijskih opozicijskih grupa pomaže samo dvojcu glavnih zločinaca u sirijskom ratu: Assadovom režimu i ISIL-u.

Svijet se mora istovremeno riješiti ova dva zla. Kao što su predsjednici Barack Obama i Francois Hollande istakli na zajedničkoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući, u budućnosti Sirije nema mjesta za gospodina Assada. Što duže ostane, duže će trajati sirijski rat, što daje prostor ISIL-u da regrutira više terorista. Pomažući Assadovom režimu da nastavi svoj kriminalni rat, njegove pristalice produbljuju, a ne rješavaju krizu.

Pitanja o ruskim akcijama

Postoje dodatna pitanja o ruskim vojnim akcijama u turkmenskim planinskim regijama u blizini Turske. Nema grupa ISIL-a u područjima sirijskih Turkmena. Ruski avioni bombardiraju umjerene opozicijske grupe kako bi pomogle Assadovom režimu da napreduje ka Jisr al-Shughuru i Idlibu, koji su trenutno pod kontrolom opozicije.

Ovo je strategija koja ide pogrešnim smjerom i neće pomoći u borbi protiv ISIL-a.

Ustvari, 90 posto ruskih napada je do sada bilo usmjereno na grupe umjerene sirijske opozicije umjesto na ISIL.

Ako je Rusija ozbiljna u namjerama da uništi ISIL, onda bi trebala prestati bombardirati grupe koje se bore protiv ISIL-a i pomoći u političkoj tranziciji koja će ujedno i okončati Assadov režim i ISIL-ov terorizam.

Nikome ne smetaju ruski ili američki ili francuski napadi na ISIL. Nepotrebne podjele među članovima koalicije koja se bori protiv ISIL-a će samo pomoći teroristima i Assadovom režimu.

Umjesto preskupih pokušaja globalnih sila da nadjačaju jedna drugu, svjetske sile se trebaju usredotočiti na uzroke ISIL-ovog terorizma, na državni teror Assadovog režima i na izbjegličku krizu.

Stratis

About Stratis

The Strategic Research Association (STRATIS) is an independent, non-profit and non-partisan think tank located in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. It does not serve or represent any particular ideological, political, ethnic or sectarian agenda.